Aktuelne vesti

Regionalna Konferencija na temu „Uticaj reformskih procesa na efikasnost zaštite u upravnom sporu“

Regionalna Konferencija na temu „Uticaj reformskih procesa na efikasnost zaštite u upravnom sporu“ održana je 7. novembra 2025. godine u Beogradu. Učesnici Konferencije sudije upravnih sudova iz Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Severne Makedonije, Srbije i predstavnici akademske zajednice iz zemalja u regionu razmenili su iskustva o uporedno pravnim pitanjima i efektima reformskih procesa na organizaciju, nadležnost i normativni okvir u upravnom sporu u zemljama regiona.

Uvodnim govorima prisutnima su se obratili: predsednik Upravnog suda, sudija Radojka Marinković, Nj.E. Marcel Peško, šef Misije OEBS-a u Srbiji, Daniela Funke, direktorka nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ-a) za Srbiju, Jelena Ivanović, sudija Vrhovnog suda Republike Srbije, prof. dr Jelena Vučković, član Visokog saveta sudstva i ministar pravde Nenad Vujić.

  • Regionalnu Konferenciju otvorila je sudija RADOJKA MARINKOVIĆ, predsednik Upravnog suda. U uvodnom govoru je ukazala da:

U vremenu ubrzanih društvenih promena reforme javne uprave i pravosuđa ključni su stubovi svake demokratske transformacije. Cilj reformi nije samo usklađivanje sa evropskim standardima, već i stvaranje sistema koji će građanima omogućiti brzu, pravednu i delotvornu zaštitu pred državom i njenim organima. Upravo upravni spor predstavlja temeljni mehanizam kontrole zakonitosti rada javne uprave. On je most između građana i institucija, garant da odluke javne vlasti neće ostati izvan pravne provere. Zato svaka reforma bilo da se odnosi na izmene procesnih pravila, organizaciju upravnih sudova, digitalizaciju postupaka ili jačanje profesionalnih kapaciteta sudija direktno utiče na efikasnost, dostupnost i kvalitet sudske zaštite“.

            Iskustva iz prakse pokazuju da reformski procesi, ikao nužni, često nailaze na prepreku – od neostatka resursa preko normativnih nejasnoća do otpora promenama u institucionalnoj kulturi. Zato je današnja konferencija dragocena prilika da u međusobnom dijalogu u upravnosudskim sistemima u regionu zasnovanim na zajedničkoj pravnoj tradiciji analiziramo postignuto u efikasnosti sudske zaštite u upravnom sporu i uticaju reformskih procesa na njeno unapređenje, prepoznamo slabosti i razmenom iskustva uočimo rešenja koja će upravni spor učiniti ne samo efikasnim, već i istinski pravednim instrumentom zaštite prava građana i doprineti jačanju poverenja javnosti u upravno sudstvo

  • Njegova ekselencija MARCEL PEŠKO, šef OEBS-a u Srbiji, izjavio je:

Kvalitet upravnog odlučivanja definiše institucionalni kredibilitet, dok brzina donošenja odluka i njihova jasnoća jačaju poverenje građana u pravosuđe. Ključno je da se obezbede efikasnost i dostupnost, kao i da se osigura sudska nezavisnost u potpunosti – načela koja su osnov i temelj rada Oebs-a u oblasti vladavine prava “.

  • DANIELA FUNKE, direktorka nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ-a) za Srbiju, istakla je:

Tokom proteklih 25 godina, Nemačka i Srbija su izgradile snažno partnerstvo utemeljeno na zajedničkim vrednostima i zajedničkoj evropskoj buducćnosti. Kroz razvojnu saradnju, zajedno smo radili na poboljšanju svakodnevnog života — jačanjem javnih usluga, podržavanjem obrazovanja i zapošljavanja, negovanjem dobrog upravljanja i ubrzavanjem zelene i digitalne tranzicije.

Nemačka razvojna saradnja podržava Upravni sud u Srbiji da poboljša svoju efikasnost i efektivnost, te da obezbedi pristup pravdi za sve njene građane, posebno iz razloga što statistički izveštaji Vrhovnog suda i izveštaji o napretku Srbije na putu ka EU, ukazuju na to da je Upravni sud najopterećeniji sud u zemlji prema broju nerešenih predmeta.

Ova konferencija je jedinstvena prilika za razmenu iskustava i podsticanje regionalne saradnje među zemalja koje dele sličnu pravnu tradiciju, ne samo da bi se učesnici upoznali sa primerima najbolje prakse, već da ukaže na izazove i neželjene posledice sa kojima su se drugi suočili.

Jačanjem kapaciteta Upravnog suda i unapređenjem transparentnosti rada, povećaće se opšta pravna sigurnost i poverenje građana, ne samo u rad Suda kao institucije, već i u javnu upravu Republike Srbije u celosti“.

  • sudija JELENA IVANOVIĆ, ispred Vrhovnog suda Republike Srbije je istakla da:   

Funkcionisanje Upravnog suda je, u periodu od osnivanja do danas, ukazalo na neophodnost sprovođenja reformskih procesa kako u pitanjima uređenja upravnog sudstva tako i predstojećih izmena Zakona o upravnim sporovima i Zakona o opštem upravnom postupku, zbog čega je od izuzetnog značaja održavanje regionalnih i međunarodnih konferencija na temu prednosti i nedostataka upravnosudskih sistema zemalja učesnica kao i uticaja reformskih procesa na efikasnost zaštite u upravnom sporu“.

  • prof. dr JELENA VUČKOVIĆ, je ispred Visokog saveta sudstva u uvodnom obraćanju ukazala je da su:

Reformski procesi u oblasti pravosuđa i efikasnosti sudske zaštite u upravnom sporu u Srbiji od ključnog značaja za jačanje vladavine prava i poverenja građana u institucije. Visoki savet sudstva ima centralnu ulogu u obezbeđivanju nezavisnosti, odgovornosti i efikasnosti sudske vlasti. Njegova delatnost u izboru, ocenjivanju i stručnom usavršavanju sudija direktno utiče na kvalitet sudskog odlučivanja i efikasnost zaštite prava građana u upravnim sporovima.

Razmatranje uvođenja žalbe kao redovnog pravnog leka u upravnom sporu doprinosi raspravi u pravcu unapređenja veće pravne sigurnosti, ujednačavanju sudske prakse i

jačanju poverenja u sudsku zaštitu. Iako postoji rizik od produženja postupka, kvalitet i pravičnost odluka moraju biti prioritet u oceni suštinske efikasnosti.

Zaključila je da reforme u pravosuđu predstavljaju kontinuiran proces, a ne završenu etapu, te da samo nezavisno, stručno i odgovorno pravosuđe može obezbediti građanima pravovremenu i delotvornu zaštitu njihovih prava“.

  • Ministar pravde Republike Srbije, gospodin NENAD VUJIĆ je ukazao da:

Vlada Republike Srbije je u svojim strateškim dokumentima jasno opredelila za dalje unapređenje upravnog sudstva, odnosno za uvođenje višestepenosti, specijalizaciju sudija po upravnim oblastima, kao i za jačanje kapaciteta Upravnog suda, kako u pogledu kadrova, tako i u pogledu infrastrukture i digitalizacije.“

Posebno se osvrnuo na značaj usaglašavanja Zakona o opštem upravnom postupku i Zakona o upravnim sporovima, s obzirom da upravni postupak prethodi upravnom sporu, dok u pojedinim slučajevima Upravni sud deluje i kao završni vršilac upravne delatnosti – u postupcima pune jurisdikcije.

„Zbog toga je njihovo usaglašavanje ključno za uspostavljanje efikasnog i jedinstvenog sistema kontrole uprave. Da bi svaki građanin mogao da ostvari ustavom garantovano pravo na sudsku zaštitu, neophodno je da svi upravni akti, na svim nivoima vlasti – državnom, pokrajinskom i lokalnom – budu podložni sudskoj kontroli“.

Takođe, kako je naveo, važno je uskladiti zakonske pojmove upravne stvari, upravnog akta i upravnih radnji, kao i precizno definisati položaj javnih usluga i upravnih ugovora, koji sve više zauzimaju značajno mesto u savremenom upravnom pravu.

Poručio je da se Ministarstvo pravde snažno zalaže za otklanjanje svih pravnih prepreka koje onemogućavaju potpunu sudsku zaštitu građana u slučaju neusklađenosti pomenutih zakona u skladu sa Mapom puta za reformu upravnog sudstva.

Ministar Vujić je izrazio očekivanje da će konferencija pružiti i odgovore na neka od najaktuelnijih pitanja, kao što su: institut ćutanja uprave, pitanje troškova upravnog postupka i troškova pravnog zastupanja stranaka, koji u značajnoj meri utiču na efikasnost rada Upravnog suda i na budžet Republike Srbije.

„Ministarstvo pravde ostaje posvećeno tome da se građanima Srbije obezbedi pravna sigurnost, delotvorna sudska zaštita i potpuno poverenje u institucije pravosuđa”.

Konferenciju je organizovao Upravni sud Republike Srbije uz podršku Misije OEBS-a u Srbiji i Vlade Savezne Republike Nemačke, posredstvom  projekta Nemačko-srpske razvojne saradnje „Jačanje vladavine prava u Republici Srbiji“, koji sprovodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH.

image_print

Povezane vesti